Novo otkriće za Parkinsonovu bolest: naučnici korak bliže u stvaranju mozga od matičnih ćelija

Naučnici su na dobrom putu da matične ćelije pretvore u najsloženiji organ – ljudski mozak.

Matične ćelije koje se smatraju 'kolijevkom života' razvile su se u trodimenzionalne organe slične mozgu koji mogu međusobno razmjenjivati signale u mreži. Ćelije iz Petrijeve zdjelice se ponašaju na sličan način kao i ćelije mozga koje proizvode dopamin iz neurona te se naučnici nadaju da će ih moći koristiti kako bi pronašli lijek za Parkinsonovu bolest. Dopamin održava glatke pokrete tijela, ali kada neuroni umiru, tremor, kruti mišići i drugi simptomi Parkinsonove bolesti počnu dolaziti do izražaja.

Simptomi Parkinsonove bolesti

Tremor - jedan od najuočljivijih znakova Parkinsonove bolesti je podrhtavanje koje često počinje u rukama ili prstima kada su opušteni;

Usporeno kretanje – Parkinsonova bolest može usporiti kretanje i time otežati i najjednostavnije zadatke;

Iskrivljen vid – Osobe oboljele od Parkinsonove bolesti mogu iskusiti zamućen ili dvostruki vid, suhe oči te nevoljno otvaranje ili zatvaranje očnih kapaka;

Gubitak ravnoteže;

Ukočenost mišića – Ukočeni mišići mogu nastati u bilo kojem dijelu tijela i time ograničiti pokretljivost;

Poteškoće u govoru – Neki od simptoma bolesti mogu biti i problemi govora, kao tiho, brzo, nerazgovijetno i monotono pričanje;

Gubitak automatskih pokreta – Nesvjesno kretanje kao što je smijanje, trepatanje i mahanje rukama je smanjeno;

Poteškoće u pisanju;

Problemi u držanju. 

Nova otkrića pružaju naučnicima priliku da koriste ćelije kako bi testirali način na koji faktori životne sredine kao što su zagađivači, utiču na stvaranje bolesti, te potencijalno pronaći lijek.

"Naše ćelijske kulture otvaraju nova vrata za istraživanje mozga. Sada ih možemo koristiti za proučavanje uzroka Parkinsonove bolesti i načina na koje bi ova bolest mogla biti efikasno tretirana.“

Vodeći autor profesor Jens Schwamborn

Matične ćelije se mogu pretvoriti u bilo koji tip ćelije ljudskog tijela, ali ne mogu proizvesti kompletan organizam.

PhD student Anna Monzel je, u sklopu svoje doktorske disertacije, razvila proceduru za pretvaranje matičnih ćelija u moždane ćelije: „ Morala sam osmisliti poseban, precizno definiran koktel faktora rasta i određeni način liječenja za matične ćelije, tako da bi se one diferencirale u željenom pravcu.“

Naučnici tvrde da njihova studija bazirana na ćelijama iz Petrijeve zdjelice može također smanjiti i količinu testiranja na životinjama u istraživanju mozga. S obzirom da su te ćelijske kulture ljudskog porijekla, u nekim aspektima više one liče na ljudski mozak nego mozak laboratorijskih životinja kao što su miševi ili pacovi.

 „Naše naknadno ispitivanje uzoraka umjetnih tkiva je otkrilo da su se razvile karakteristike različitih ćelijskih tipova srednjeg mozga.“

Profesor dalje dodaje: „Ćelije imaju mogućnost da šalju i procesuiraju signale. Čak smo uspjeli da detektujemo i dopaminergičke ćelije – baš kao one u srednjem mozgu.“

Profesor Schwamborn je dodao: "Postoje i atraktivne ekonomske prilike u našem pristupu. Proizvodnja kultura tkiva je vrlo razrađena. U okviru našeg daljeg istraživanja, razvijati ćemo tehnologije s kojima možemo osigurati kulture ostalim laboratorijama ili farmaceutskoj industriji za njihova istraživanja.“

Ova studija je objavljena u žurnalu „Stem Cell Reports“.